Logo-Glas

GRAĐANI RS MIJENJAJU JELOVNIK: Meso sanjaju, hljeb tamane!

12. Novembra 2015.

hljeb-meso

Prodaja slatkih i slanih pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj značajno je porasla posljednjih godina, dok prosječan građanin dnevno jede oko 50 grama mesa manje, odnosno blizu 20 kilograma godišnje, što je pokazatelj da se finansijska i ekonomska kriza odražava i na jelovnik!

Iako u Zavodu za statistiku RS nemaju obrađene podatke o prometu u mlinarsko-pekarskoj industriji, procjenjuje se da je prodaja slanih peciva porasla za oko 25 odsto u odnosu na početak ekonomske krize, a golim okom je vidljivo da, posebno u Banjaluci, pekare niču na svakom ćošku!

U siromašnim zemljama, poput BiH, stanovništvo najviše kućnog budžeta troši na hranu. Dok je kod nas taj udio oko 40 odsto, prosjek u Evropskoj uniji je 18 odsto, s tim da je značajno veći u, na primjer, Rumuniji (38 odsto), a mnogo niži u Velikoj Britaniji (12 odsto).

Pola porcije

Banjalučanin Davor S, trgovac u jednom banjalučkom marketu, objašnjava da građani nekada dođu i traže pola porcije ćevapa ili sa kase vrate jedan batak, jer im je puno da plate, ali i da je evidentno da ponuda peciva na rafovima konstantno raste.

– Lani su hljeb i druga peciva od brašna dovozile dvije pekare, a danas stižu iz sedam različitih pekara. Takođe, zbog niske kupovne moći, najveći dio potražnje su bijeli, polubijeli i crni hljeb, jer su najjeftiniji – istakao je naš sagovornik.

Njegova sugrađanka Danica Slavnić objašnjava da je broj pekara, u dijelu grada gdje živi, značajno porastao posljednjih mjeseci.

– U posljednjih pola godine u mom naselju je otvoreno pet novih pekara i sada imamo po jednu na svakih stotinak metara. Logika je jasna, ljudi nemaju para i kupuju ono što im je jeftinije i dovoljno da ih zasiti – kazala je Slavnićeva.

Ovakav stav građana potvrđuje i sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović, koji podsjeća da je statistika o potrošnji tijesta i ranije išla na štetu BiH, te da se ova vrsta namirnica troši tri puta više nego u EU.

– Ne možemo govoriti o nekim tektonskim promjenama u posljednjih nekoliko godina, ali je evidentno da građani sve manje konzumiraju meso, kvalitetnije sireve, voće i povrće. Umjesto toga, traži se supstitut, jer se obrok nečim mora nadomjestiti, pa se kupuju proizvodi od brašna jer su povoljniji – naveo je Petrović.

Jeftino i nezdravo

Nutricionisti objašnjavaju da stalna promjena prehrambenih navika u korist tijesta, a na štetu mesa i voća, loše utiče na zdravlje. Nutricionista Emir Mušić je istakao da građani, u potrazi za načinom kako da uštede, i da budu siti za što manje novca, kvalitetnu hranu zamjenjuju jeftinom, ali i nezdravom.

– Nije smanjena samo konzumacija mesa i voća. Nedavna istraživanja u Srbiji su pokazala da su građani 2008. godine pili čašu mlijeka dnevno, a danas manje od pola čaše. Takođe, u zemljama EU raste potražnja za “zdravijim” hljebovima, raženim, te onim bez glutena ili sa cijelim zrnom, dok se kod nas situacija ne mijenja. Obični bijeli hljeb je i dalje najtraženiji, ali i najnekvalitetniji, te najštetniji za zdravlje ljudi – kazao je Mušić.

Dobojlije “paze na liniju”

Radomir Dujaković, predstavnik pekara u Zanatsko-preduzetničkom udruženju grada Doboja, rekao je za Press da u ovom gradu nije zabilježen rast potražnje i potrošnje pekarskih proizvoda, a da je jedan od ključnih razloga to što Dobojlije “paze na liniju”, pa zbog zdravstvenih razloga ne kupuju puno tijesta.

– Ima novih pekara u Doboju, ali je činjenica i da dosta hljeba vraćaju. Tržište je slabo, a kad je zimski period ljudi u Doboju dosta i sami prave hljeb, pa kupovina gotovih proizvoda opadne – kazao je Dujaković.

(IZVOR: Pressrs.ba)

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

Aleksić Duborez



DJEVOJKA DANA