Logo-Glas

RAK VREBA GOJAZNE I PUŠAČE: Karcinom u Srpskoj odnosi sve više života, u svijetu smrtnost opada

11. Februara 2019.

bolest-bolesnici-karcinom-1



U posljednje dvije decenije u Republici Srpskoj je gotovo uduplan broj ljudi koji preminu od karcinoma, a i broj oboljelih je u stalnom porastu. U SAD je, istovremeno, u posljednjih 25 godina stopa smrtnosti od karcinoma opala za 27 odsto.

Pad smrtnosti u ovoj zemlji bilježi se prije svega zahvaljujući dugotrajnim naporima da se smanji pušenje, kao i napretku u ranom otkrivanju i liječenju raka u ranim fazama, kada su i šanse za oporavak veće, pokazuje najnoviji izvještaj koji je objavilo Američko društvo za rak.

Tamošnji stručnjaci ističu da to, ipak, ne znači da je borba s rakom pri kraju, jer su karcinomi i dalje drugi najčešći uzrok smrti među Amerikancima.

Ljekari potvrđuju da je i u Srpskoj ta borba daleko od kraja.

– Nažalost, mi još nemamo taj pad mortaliteta, iako je incidenca obolijevanja od malignih bolesti u stalnom porastu, ne samo kod nas. Mi generalno imamo i porast obolijevanja i smrtnosti, dok u tim razvijenim zemljama, gdje su velike kampanje i protiv pušenja i drugim faktorima rizika, kod njih se smrtnost polako smanjuje za neke karcinome. Ne možete značajno uticati na pojavljivanje nekog karcinoma, ali postoje karcinomi koji se mogu prevenirati, a to je grlić materice ili debelo crijevo. Možete ga spriječiti ranim otkrivanjem nekih promjena. Za karcinom dojke ili prostate može se toliko rano otkriti da praktično možemo govoriti da se može izliječiti i da oboljeli neće umrijeti od toga, da će se to moći držati pod kontrolom – objašnjava onkolog i nacionalni koordinator za maligne bolesti u RS Zdenka Gojković.

Zdenka-Gojkovic-3-Foto-D-BOZICU Republici Srpskoj postoji dosta dobra dijagnostika, kaže ona, ali u razvijenim zemljama je sve to mnogo bolje i dostupnije – skrining programi, dijagnostika, kao i izvrsni lijekovi. Zahvaljujući tim savremenim načinima liječenja, ističe, kod njih se smrtnost smanjuje.

– Obole i oni od karcinoma, ali neće i umrijeti od toga, jer će ih držati pod kontrolom kao što se drži dijabetes, hipertenzija ili kardiološke bolesti. Istovremeno, mi kuburimo s imunoterapijom, pojedinim biološkim terapijama, ciljanom terapijom. Imamo mi to, ali nemamo onoliko koliko bi nam bilo potrebno. Imunoterapija je, recimo, jako skupa nova terapija, a mi uspjevamo na neki način da je imamo kroz kliničke studije, ali to je vrlo nizak procenat ljudi koje možemo liječiti, jer kliničke studije uvijek imaju svoje zahtjeve i kriterijume – kaže Gojković.

Američki stručnjaci upozoravaju i da, pored dobrih vijesti o padu smrtnosti, postoje i uznemirujući trendovi, kao što je porast obolijevanja od raka endometrija, a oko 60 odsto tih slučajeva pripisuje se gojaznosti. Oni ističu da epidemija gojaznosti utiče na pojavnost karcinoma.

– Gojaznost je definitivno veliki faktor rizika za brojne karcinome i lokalizacije, kao što su i nepravilan način ishrane, konzumiranje hrane s puno konzervansa i slično. Isto tako, meso je potencijalno kancerogeno. Nije to svako meso, ali je problem u tome kakvo mi meso jedemo, koliko je ta životinja bila zdrava i da li je od perioda kada životinju liječimo i damo vakcinu ili antibiotike, do korištenja tog mesa u ishrani, prošlo dovoljno vremena, a to se rijetko gdje poštuje – kaže Gojkovićeva.




Bilbordi efektniji od zakona

– U SAD u zadnjih 10-15 godina su svuda veliki bilbordi za borbu protiv pušenja, a mi ne možemo ni zakon o zabrani pušenja da donesemo. I tamo nema pušenja, a odlično rade i restorani i barovi. Zaista je značajno smanjeno obolijevanje od karcinoma pluća koje je povezano s pušenjem. Naravno, ne svi karcinomi pluća, jer to nije jedna bolest, ali određeni oblici jesu. U onkologiji nema sličnog karcinoma – ističe Zdenka Gojković.

12 koraka

Evropski kodeks protiv raka Međunarodne agencije za istraživanje raka preporučuje 12 koraka koje svaka osoba može sama preduzeti radi smanjenja rizika od dobijanja raka:

  1. Ne pušiti
  2. Ne izlagati se duvanskom dimu iz okoline
  3. Održavati prikladnu tjelesnu težinu
  4. Hraniti se zdravo
  5. Vježbati i kretati se
  6. Smanjiti unos alkohola
  7. Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece
  8. Na radnom mjestu se zaštititi od materija koje uzrokuju rak
  9. Provjeriti nivo radona u svojoj okolini, te visoke vrijednosti smanjiti
  10. Vakcinisati djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i dječake prije stupanja u pubertet, u dobi od 9 do 13 godina
  11. Praktikovati dojenje
  12. Aktivno učestvovati u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva, dojke i vrata materice




(IZVOR: Srpskainfo)

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

Aleksić Duborez



PROČITAJ HOROSKOP

DJEVOJKA DANA

VIJESTI

MIX ZONA