Logo-Glas

ŠAROLIKA I PONUDA I KVALITET: Eksperti savjetuju kako da prepoznate loš pelet

19. Septembra 2019.

Grijanje na pelet sve je popularnije među potrošačima, kako u EU, tako i u regionu, prije svega zato što je jednostavno i čisto, ali ne dolazi bez problema.

Nestašice i nagli skokovi cijena ovog energenta su neki od najpoznatijih problema sa kojima se suočavaju potrošači u BiH koji su odlučili da pređu na ovaj vid grijanja, ali vrlo česta su i negativna iskustva sa kvalitetom samog peleta.

Stručnjaci objašnjavaju da je pelet jako kvalitetan proizvod zbog visokih kalorijskih vrijednosti i jednostavnosti korištenja, ali samo ako se proizvodi od kvalitetne sirovine i ako se svi procesi u proizvodnji drže standardizovanih procedura.

Piljevina i drugi drveni otpad, koji je do juče bio veliki problem proizvođačima iz drvne industrije, postao je tako visokokvalitetan proizvod koji korisnicima pruža veliki komoditet i jedan je od najpoželjnijih energenata.

Međutim, i dalje na tržištu postoje i neodgovorni proizvođači koji nude pelet lošeg kvaliteta, te u ovaj proizvod stavljaju sirovinu koja ne bi smjela ići u pelet ili im je proces proizvodnje loše uspostavljen, tako da i od solidne sirovine dobijaju loš proizvod, upozoravaju eksperti.

Jedini sertifikovani inspektor proizvodnje peleta prema evropskom ENplus standardu iz BiH, te trener za rukovodioce proizvodnje peleta Goran Ivanović ističe da kupci mogu i sami da prepoznaju taj lošiji pelet na osnovu nekoliko znakova.

– Pelet je tražen proizvod i krajnji korisnici teško mogu znati šta je u njega upakovano. Ali, neke se stvari mogu pregledati. Prije svega, treba vizuelno provjeriti vreću na prašinu. Jednostavim zadizanjem vreće koja je u ležećem položaju na dnu vreće se mogu uočiti sitni komadići drveta ili prašina. Ako je količina te prašine veća i formiran je ležeći sloj prašine, to znači da takav pelet ima problem sa finim ostacima, a može sugerisati i na lošu mehaničku čvrstoću peleta. Problem sa prašinom kod korištenja peleta je to što zaustavlja tok peleta u košu peći ili zagušuje pužni transporter. Pored toga, drvena prašina kod zapaljivanja izaziva burnu reakciju, pa može da izbaci varnice izvan peći što nosi određenu opasnost i od požara – navodi Ivanović.

Po njegovim riječima, treba provjeriti i podatke navedene na vreći, a posebno da li je taj proizvodjač sertifikovao svoj pelet, da li ima uputstvo za korištenje, podatke o kompaniji i težini vreće.

– Već sami podatak da li je proizvođač sertifikovan daje krajnjim potrošačima određenu sigurnost prilikom kupovine. Sertifikovani proizvođači imaju obavezu da na svoja pakovanja stavljaju znak ENplus logo koji sadrži i oznaku kvaliteta A1, za najviši kvalitet ili oznaku A2, a pored toga sadrži i identifikaciju proizvođača. Znači, krajnji potrošači mogu već na osnovu pakovanja peleta da razlikuju koji je pelet proizveden u skladu sa ovim standardom. Taj standard daje im i mogućnost da reaguju ako sertifikovani proizvođač ne proizvodi pelet prema zahtjevanom kvalitetu – objašnjava Ivanović, navodeći da na reakciju potrošača može da se obavi vanredni nadzor kod takog potrošača, a u slučaju opravdane primjedbe to može voditi i suspenziji sertifikata.

Standardizacijom peleta prema ENplus standardu rukovodi “Bioenergy Europe” odnosno EPC- Evropski savjet za pelet, a ENplus standard je decidno odredio koja vrsta sirovine može da ide u pelet, a definisani su i parametri kvaliteta peleta kojih se moraju pridržavati proizvođači, kao što su vlaga, mehanička čvrstoća, ostaci pepela, kalorijska vrijednost, prašina u peletu, ukupna gustoća, dimenzije i drugi hemijski parametri.

– Ovih parametara mora da se pridržava svaki sertifikovani proizvođač kako bi održao svoj standard, a mi ispred EPC-a jednom godišnje vršimo nadzor kod tih proizvođača i utvrđujemo da li se pridržavaju propisanih procedura, što garantuje kvalitet sertifikovanog peleta i za krajnje potrošače – kaže Ivanović, koji kao inspektor i trener za proizvođače radi širom EU, ali najviše u regionu gdje najbolje i poznaje situaciju.

Po njegovim riječima, u EU se godišnje potroši više od 20 miliona tona peleta, a države EU stimulišu korištenje ovog energenta kroz svoj program smanjenja korištenja fosilnih goriva. U početku masovnog korištenja peleta, uočena je velika šarolikost u kvalitetu tog proizvoda, a upravo zbog toga je i uspostavljena standardizacija peleta.

Nekvalitetan pelet se više i troši

Najčešći problem kod peleta je sa pepelom. Ako pelet nakon sagorijevanja ostavlja više pepela od deklarisanog, to kod potrošača zahtjeva češće čišćenje peći, što nije lagodan posao.

U nekim slučajevima se od pepela formira i čvrsti sloj ili takozvana šljaka koja može da začepi dotok vazduha i uzrokuje nepravilan rad i gašenje peći na pelet. Nekvalitetan pelet često ne postiže ni željenu temperaturu u peći i potrošnja je veća od kvalitetnog peleta, upozoravaju stručnjaci.

(IZVOR: Srpskainfo)

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

Aleksić Duborez



PROČITAJ VIC DANA

DJEVOJKA DANA