Logo-Glas

SUNCE TRI PUTA STAJE, VODA DOBIJA POSEBNU MOĆ: Sutra je Ivanjdan, ovo obavezno treba da uradite

6. Jula 2019.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) sutra proslavlja praznik Rođenje Svetog Jovana Preteče – Ivanjdan. Jovan se naziva Krstiteljem, jer je u rijeci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, te Pretečom, jer je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje.

Ovaj svetitelj rođen je od starijih roditelja – oca, sveštenika Zaharija i majke Jelisavete, Bogorodičine rođake. Kada je Jelisaveta ostala trudna, Zaharije je zanijemio. Kada se rodio Preteča, od njegovog oca Zaharija je zatraženo da na pločici napiše ime djeteta i kada je on napisao sinovljevo ime, istog časa je progovorio.

Kao mlad Jovan je otišao u pustinju gdje se hranio korijenjem i divljim medom. U propovijedima je kritikovao moralno posrnuće svojih savremenika, pozivajući ih da se pokaju i vrate životu po Božijim zakonima. On je krštavao ljude u rijeci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim “ide onaj koji će ih krstiti Duhom Svetim i ognjem”.

Jovana Preteču je pogubio judejski kralj Irod. U kalendaru SPC Svetom Jovanu se čini pomen tri puta godišnje i to, osim Ivanjdana, još i 20. januara – Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, te 11. septembra – Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Ivanjdanski običaji

O Ivanjdanu pletu se vijenci od ivanjskog cvijeća, i njima se kite staje, a uoči tog dana, čobani pale brezove lile (vatre), pa obilaze torove i ovce gdje čuvaju stoku, a zatim se penju na visove i igraju svakojake igre oko pobodenih vatri. Ovo paljenje mašala za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao ljetnje, ivanjdansko, niti onako toplo grije.

Pletenjem vijenaca želi se reći da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke (sredina ljeta), i da se tim vijencima priroda ovjenčava. Ti vijenci ujedno podsjećaju i mlade da razmišljaju o svadbenim vijencima. Djevojke u vijence stave crvenu ružu. Misli se da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se sunce tri puta zaustavi tog dana.

Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih bolesti.

Djevojački praznik

Ivanjdan se može nazvati i djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama. U mnogim našim krajevima, noć uoči Ivandana djevojke pale ivandanjske vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Djevojke iz Gruže palile su s večeri živu vatru ili kres, a s vijencima ivandanjskog cvijeća cijelu noć su igrale i pjevale. U ranu zoru su se razilazile, a svaka je nosila ugarak iz vatre, a ispleten vijenac bi stavljala na vrh kapije. Slično se radilo i u čačanskim selima. Sve se to radi u šali pa je djevojački smijeh i cika odzvanjao u noći. Ovdje se takođe vjeruje da ove noći treba hvatati svice i nositi kući.

U vinogradima se ništa ne radi. Vinogradari se čuvaju i da uđu u vinograd tri dana prije i tri dana poslije Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Gružanke djevojke posade u saksiji malo žita, a na Petrovdangledaju kako je niklo.

Ivanjdan se smatrao značajnim praznikom i za njega je bio vezan čitav niz obreda. Veče pred Ivandan djevojke su brale ivansko (žuto ili crveno) i petrovsko (plavo) cvijeće, stavljale ga na jedno mjesto, a zatim od tog cvijeća plele vijence koje su  potom stavljale na sve zgrade, torove, vrata, njive, livade, pa i na krst u selu. Smatra se da ivandanski vijenci predstavljaju Sunce.

Da je ovaj praznik vezan za Sunce i njegovo kretanje svjedoči i običaj paljenja ivandanskih vatri, koje su letnji pandan badnjačkim vatrama. Veče pred Ivandan palile su  se lile i obnosile oko kuća, zgrada, njiva, torova, pa čak i oko čitavog sela, čime se stvarao magijski vatreni krug u koji ne mogu da prodru zle sile.

U istočnoj Srbiji bilje se bere uglavnom na praznike jer ljudi vjeruju da tada imaju podršku nebesa.Primarijus dr Petar Paunković, koji decenijama istražuje narodnu medicinu u Srbiji, pri Srpskom ljekarskom društvu, zabilježio je i vjerovanje da se kroz vijence od upletene jovanove trave, na Ivanjdan, provlače i žene koje nemaju djecu.

Potom se kupaju u rijeci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posjećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz vjenčića i prave svoj vijenac. Sa njim na glavi kupaju se u rijeci i vjeruju da će im sljedeća trudnoća uspjeti.

Kojim god povodom da su pravljeni, vjenčići od jovanove trave (Melilotus officinalis) sutradan se kače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Vjeruje se da će štititi dom od nesreće tokom cijele naredne godine.

(IZVOR: Srpskainfo)

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

Aleksić Duborez



PROČITAJ VIC DANA

DJEVOJKA DANA