Logo-Glas

Tehnologije koje su promjenile radne navike u poslovanju i kancelariji

12. Oktobra 2018.

kancelarija



Osamdesetih godina dvadesetog vijeka, prosječna kancelarija je podrazumijevala radni sto sa hrpom predmeta i papira na njemu, a za tim stolom samo jedan službenik koji je osam sati dnevno ručno ispisivao i raspoređivao sve predmete, i tako čitav svoj radni vijek.

Četrdeset godina kasnije, prosječan Evropljanin sjedi na aerodromu i čeka let za Beč gdje istog dana ima poslovni sastanak, a čekanje prekraćuje komunikacijom sa saradnicima iz Azije koji mu putem interneta šalju poslovne dokumente. Tehnologija je izbrisala granice, ubrzala procese i razvila mnoge biznise, ali kako se to tačno dogodilo?

Faks mašine i pejdžeri

Faks mašine su jedan od naznačajnijih tehnoloških izuma jer su u ogromnoj mjeri olakšale funkcionisanje poslovnog svijeta u dvadesetom vijeku. Mašina je omogućila slanje kopija dokumenata i slika na udaljenu relaciju, pretvarajući njihov sadržaj u električne signale koje druga mašina (primalac) prepoznaje kao originalan dokument.

Iako je razvoj faks mašine počeo još polovinom devetnaestog vijeka, tek u dvadesetom je nastala onakva kakvu poznajemo i koristimo. Najširu primjenu u svijetu je imala sedamdesetih godina prošlog vijeka. Faks mašine su bile samo početak izuma koje danas upotrebljavamo, kao što su aparati za kopiranje, novi dijelovi za kompjuterske stolice koji pružaju veći komfor pri radu, i naravno mobilni telefoni.

Devedesete godinese na našim prostorima, između ostalog, pamte i po pejdžerima, džepnim aparatima koji su preteča današnjih mobilnih telefona. Pejdžeri su omogućili prijenos tekstualnih i glasovnih poruka, a u zavisnosti od toga da li je uređaj jednostrani ili dvostrani, poruke je moguće samo primiti, odnosno odgovoriti na njih.

Široka upotreba ovih izuma je odavno prevaziđena, zbog praktičnijih i naprednijih uređaja koje svakodnevno koristimo. Ipak, pejdžere je još uvijek moguće vidjeti u bolnicama, dok kancelarije i dalje posjeduju faks mašine iako se prenos dokumenata uglavnom vrši putem interneta.

Internet i elektronska pošta

Istorija Interneta je počela krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, a na našim prostorima se pojavio 28. februara 1996. godine. Tog dana je nastala nova dimenzija u kojoj se odvija najveći dio naše svakodnevnice i bez koje je teško zamisliti savremeni svijet i dešavanja.

Fenomen globalizacije je u velikoj mjeri uslovljen pojavom i razvojem interneta. Kontinuirana istraživanja i pronalasci nam i dalje pružaju mnoge novine koje spremno dočekujemo i prihvatamo, a koje će već kroz nekoliko godina biti zamijenjene nekim, još naprednijim sistemima.

Elektronska pošta je prvi i najznačajniji vid prenosa podataka putem interneta. Danas je teško pronaći osobu koja nema svoju eletronsku adresu, jer se najveći dio aktivnosti na internetu bazira na imejlovima.




Društvene mreže su onlajn platforme koje koristi skoro polovina svjetske populacije.Posjećenost Facebook-a je godinama ogromna, dok su Twitter, Instagram i LinkedIn takođe visoko pozicionirani po upotrebi i popularnosti. Tradicionalne štampane radne biografije su dobile svoj virtuelni oblik, pa tako većina poslovnih ljudi posjeduje svoj nalog na LinkedIn-u, koji ih vodi do potencijalnih poslodavaca i predstavlja kao (ne)podobne kandidate za saradnju.

Najveći doprinos društvenih mreža je globalno umrežavanje svijeta koji je od svakog korisnika udaljen tek nekoliko klikova.

Nova zanimanja

Internet je ubrzao proces povezivanja i istraživanja, stvorio je nove mogućnosti i doveo je do pojave novih zanimanja koja su već danas široko zastupljena. Veliki broj ljudi u svijetu posluje onlajn, a susjedna Srbija je danas pri samom vrhu liste evropskih država po broju digitalnih radnika.

Usloženo poslovanje je dovelo do stvaranja novih sektora i funkcija, pa tako svaka moderna kompanija ima svoje menadžere za odnose sa javnošću, marketing i ljudske resurse, kao i odjele specijalizovane za upravljanje nalozima na društvenim mrežama. Ljudi se danas školuju i žive od zanimanja koja su prije samo dvadesetak godina bila nezamisliva.

Veliki broj ljudi svoj posao obavlja isključivo putem interneta, s obzirom da su određene profesije podobne za rad u virtuelnom prostoru. Stručnjaci za informacione tehnologije, dizajneri, prevodioci ili pisci svoj posao mogu obavljati onlajn, za poslodavca koji se nalazi na drugom kraju svijeta, i za to su uredno plaćeni bez ostvarivanja fizičkog kontakta sa saradnicima.

Pametni telefoni

Dvijehiljadite godine su na tržište stigli prvi modeli koji su u poređenju sa današnjim bili veliki, teški i nepraktični, ali su prije nešto manje od dvadeset godina predstavljali pravu inovaciju. Svi se rado sjećaju prvih Nokia modela i telefona sa preklopom, koji su obilježili početak ovog vijeka.

Vrijeme je donijelo manje i praktičnije modele pogodne za obavljanje više funkcija, a danas pametni telefoni funkcionišu kao mini računari koji veliki broj stvari obavljaju umjesto svojih vlasnika. Pored tradicionalne namjene za pozivanje i slanje poruka, savremeni mobilni telefoni služe za pretraživanje interneta, kreiranje različitih vrsta sadržaja, i ostvarivanje komunikacije putem raznih kanala i aplikacija.

Planeri, sveske i rokovnici su zamijenjeni telefonskim kalendarima i planerima, a u ove male uređaje mogu da se smjeste hiljade podataka, fotografija, dokumenata i zapisa. Veliki broj korisnika čak i nije potpuno upoznat sa tim koje sve funkcije pružaju pametni telefoni.

Međutim, kao što su pejdžeri izbačeni iz upotrebe nakon pojave mobilnih telefona, tako se predviđa nestanak i ovih pametnih uređaja pod uticajem nekih, još praktičnijih i svestranijih izuma. Ostaje da vidimo na koji način će se prevazići toliko popularni Mac računari ili iPhone modeli. Zagovornici ovog stava ipak naglašavaju da smo od toga daleko najmanje još jednu deceniju.




Dragan Antić/GlasRegije

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

IMG-6756e06316b2ef8ef3a31965131988ed-V

12644640_959923254100866_5760348393951603799_n



PROČITAJ VIC DANA

DJEVOJKA DANA

djevojka

VIJESTI

MIX ZONA