Logo-Glas

Vaš telefon prisluškuje svaku riječ, “opekla” se poznata pjevačica

7. Juna 2019.

Ako ste ikada sjedeli u svom omiljenom kafiću, ili bilo gdej drugdje i pričali o nečemu šta planirate da uradite, godišnjem odmoru ili stvari koju želite da kupite, a nakon toga gotovo istog trenutka na Facebooku dobili reklamu baš u vezi sa nekom od ovih stvari, ne niste paranoični, telefon vas zaista prisluškuje.

A ovo je na svojoj koži osjetila i poznata pjevačica Ana Štajdohar.

Ona je nakon razgovora sa drugaricom gotovo istog trenutka dobila reklamu koja se ticala stvari o kojima su pričale.

I bila je u pravu. Naši telefoni nas u svakom trenutku prisluškuju i snimaju svaku našu riječ i daju sve od sebe kako bi to sakrile.

Tehnički, telefon snima ono šta pričate samo kada izgovorite neke ključne riječi kao što su “Hey Siri” ili “Okay Google”, ali baš zbog toga što mora da vas prisluškuje kako bi detektovao te riječi, telefon vas u suštini sve vrijeme špijunira.

Kako bi ispunio neke od vaših zahtjeva i shvatio te važne ključne riječi, telefon snima sve što kažete, a najgore od svega, do ovih podataka mogu da dođu i mnoge druge aplikacije koje su od vlasnika telefona dobile potrebne dozvole – kao što su Facebook, Twitter i Instagram.

Jednom kada im date dozvolu da koriste vaš mikrofon, te aplikacije onda same biraju da li žele da koriste dobijene podatke ili ne, kao i za šta će ih iskoristiti.

A mnogi od nas uopšte nisu svjesni toga šta smo sve dozvolili nekoj aplikaciji jer nikada ne čitamo redove i redove teksta koji nam objašnjavaju na šta smo upravo pristali.

Uprkos tome što Facebook i slične aplikacije kategorički poriču da slušaju naše razgovore, oglasi koje nam plasiraju su jezivo bliski temama o kojima pričamo kada mislimo da nas niko ne sluša.

Ako tokom tih razgovora izgovorimo neku od ključnih reči, kao što je možda ime nekog brenda, dovoljan broj puta, Facebook to može da protumači kao nas taj brend interesuje i počne da nam prikazuje njegove oglase.

Ali snimanje naših razgovora nije jedini način na koji naši telefoni mogu da nas prisluškuju, a to najbolje pokazuju i brojni skandali u kojima se Facebook našao zbog toga što je prodavao lične podatke svojih korisnika.

Pored riječi, i ostali audio podaci koje neko može da čuje mogu da budu veoma korisni. Ambijentalni zvukovi mogu nekome da otkriju da li smo u dnevnoj sobi, kuhinji ili kupatilu. Glasovi u pozadini mogu da otkriju sa kim smo, a mjerenjem jačine zvuka, neko čak može da zna kada spavamo.

Na primjer, 2017. godine, istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu su pokazali kako softver nazvan CovertBand može da koristi zvučnike pametnih uređaja za praćenje kretanja ljudi u prostoriji. On radi tako što u muzici skriva gotovo neprimetne zvučne signale, koji se odbijaju o ljudska tijela i, poput signala koje koriste sonari podmornice, vraćaju do mikrofona uređaja. Softver može da otkrije tačan broj i lokaciju ljudi u krugu od približno 6 metara od uređaja, i to sa velikom preciznošću- dozvoljena greška je bila svega 18 cm.

Pored samog telefona, veliku opasnost predstavljaju i brojni maliciozni programi koje hakeri na kvarno mogu da ubace u naše telefone.

Ali za razliku od velikih kompanija koje dobijene podatke mogu da koriste kako bi nas namamile da kupimo nešto, namjere hakera su mnogo mračnije.

Oni dobijene podatke mogu da iskoriste kako bi nekoga ucjenjivali, ili jednostavno došli do nečije imovine uz pomoć ličnih podataka koje su ukrali.

A da bismo se našli u ovoj opasnosti, dovoljno je samo da skinemo pogrešnu aplikaciju na telefon, ili kliknemo na maliciozan link unutar mejla i da telefon bude zaražen virusom koji će hakerima slati željene podatke bez našeg znanja.

Na kraju dana, kada koristimo neki besplatan servis ili aplikaciju, mi za tu privilegiju zapravo plaćamo podacima o nama. Međutim, ova razmjena je mnogima i danas i dalje nejasna.

(Telegraf/Nezavisne)

Komentari

Komentariši

LAJKUJTE NAS

Aleksić Duborez



DJEVOJKA DANA

VIJESTI

MIX ZONA